Na račune Hrvata iz inozemstva uplaćena je čak 5,1 milijarda eura, piše u uskršnjem trobroju Jutarnji list, navodeći da je priljev novca skočio 20 posto, najviše zbog povećanja dohotka onih koji rade za nekog stranog poslodavca, a žive u Hrvatskoj.
Iznos novca koji
bližnjima šalju iseljenici iz inozemstva i naknade hrvatskih radnika
zaposlenih u stranim kompanijama lani je dosegnuo 5,1 milijardu eura,
što znači da su u odnosu na prethodnu godinu “osobne doznake” uvećane za
880 milijuna eura ili 20,6 posto. Pritom su najviše porasle “naknade
zaposlenima”, dohoci koji se, primjerice, odnose na pomorce, one koji
dnevno putuju na posao u susjednu zemlju te ostale privremene radnike u
inozemstvu. U prošloj godini, pokazuju podaci HNB-a, uvećane su za 23,8 posto, na
2,7 milijardi eura. Istodobno su “osobni transferi” iseljenika iz
tradicionalnih odredišta hrvatskih emigranata kao što su Njemačka,
Švicarska, SAD i Italija rasli za 17,1 posto, na 2,4 milijarde eura.
Tako snažan rast priljeva novca iz inozemstva na račune građana, prema
objašnjenju HNB-a, ne odstupa značajnije od trendova proteklih godina,
“posebno uzmu li se u obzir inflacijska kretanja u zemlji i inozemstvu”. Ipak, prije se očekivalo da će sa slabljenjem emigracijskog vala
kopnjeti i inozemne uplate, ali to se, očito, nije dogodilo. Kao jedno
od mogućih objašnjenja može se čuti da je i dalje dobro stanje na
tržištu rada u zemljama u koje su emigranti odlazili. Primjerice, da su
zaposleni i u deficitarnim zanimanjima te da su u uvjetima rastuće
inflacije uspjeli dogovoriti veće povišice. Brojke ujedno upućuju da sve
više Hrvata odlazi raditi u susjedne zemlje. Slovenija je, primjerice, nedavno objavila da je krajem prošle godine
imala više od 12.800 stranih prekograničnih radnih migranata, dva i pol
puta više nego godinu prije, “a najviše ih je bilo iz susjedne
Hrvatsske.